NIKOLA ZRINSKI

NIKOLA ZRINSKI

( 1620. – 1664. )
 
 

Svoja životna, moralna i politička načela, kojih se uvijek pridržavao, Nikola Zrinski izrazio je kroz svoja dva životna mota:

„SORS BONA NIHIL ALIUD“

( MALO SREĆE I NIŠTA VIŠE )
 

„NEMO ME IMPUNE LACESSET“

( NITKO ME NE MOŽE NAPASTI NEKAŽNJENO )

 

Po rođenju knez, Nikola Zrinski bio je visoko obrazovan i govorio je pet jezika: materinji hrvatski, mađarski, njemački, talijanski i latinski jezik.

Nikola Zrinski, kao i njegov brat Petar Zrinski, uvijek se potpisivao na hrvatskom jeziku ZRINSKI ili na latinskom A ZRIN ili A ZRINIO. Nikada se nije potpisivao na mađarskom jeziku kao ZRINY ili ZRENY.

U mnogim prilikama dokazao je svoje uvjerenje da snagu utvrde, ma kako bila sagrađena i utvrđena, ne čini sama utvrda već posada utvrde, odnosno ljudi koji je brane.

Poslije uspješnog zimskog pohoda na Sulejmanov most kraj Osijeka primio je najviša priznanja vladara tadašnje Srednje Europe: francuski kralj Luj XIV poslao mu je deset tisuća talira i imenovao ga pairom Francuske, španjolski kralj Filip IV učinio ga je vitezom reda „Zlatnog runa“, priznanje koje se dodjeljuje najvišim vladarima, papa Aleksandar VII poslao mu je sliku vezenu u zlatu, njemački vitezovi primili su ga u svoj viteški red kao brata, a Turci su ga prozvali nadimkom, koji u prijevodu s turskog znači „Željezni kolac“.

Iako je cijeli život morao ratovati protiv Turaka bio je pjesnik, privrednik, političar, kolekcionar, mecena, domoljub, izuzetan vojskovođa i od 1649. godine do smrti hrvatski ban.

Kao učen čovjek, Nikola je u svom dvordu u Čakovcu posjedovao veliku i bogatu knjižnicu, koja je u stručnim krugovima poznata pod imenom Bibliotheca Zriniana. Knjižnica je nastala već puno raniije, tijekom 16. stoljeća, pa i prije, ali se njenim utemeljiteljem smatra upravo ban i pjesnik Nikola, a za službeni početak nastanka knjižnice uzima se godina 1662. kada je njen vlasnik organizirao stručnu klasifikaciju knjiga i dao izraditi katalog knjižnice s naslovom "Catalogum omnium librorum bibliothecae csaktorniensis excellentissimi atque illustrisimi domini comitis Nicolai a Zrino nan. Anno Domini 1662. die 10. octobris" Taj je katalog, sastavljen na latinskom jeziku, izuzetan raritet i vrijednost, i srećom je očuvan do danas.

U klnjižnici se danas čuva 731 knjiga izuzetne vrijednosti. Pljačka knjižnice spriječena je okolnošću da je poslije očeve smrti knjižnicu naslijedio njegov sin Adam Zrinski, koji se s majkom Sofijom i nasljeđem odselio iz Čakovca.
U posjetu banu Nikoli Zrinskom u Čakovec su dolazili mnogi znameniti ljudi (znanstvenici, književnici, filozofi i drugi), od kojih su neki pismeno izrazili divljenje svime što su vidjeli na dvoru hrvatskog bana. Osim knjižnice ban je imao numizmatičku zbirku, zbirku ratnih trofeja (zastave, oružje, ...), umjetnina, bogato opremljen dvor s palačom i prekrasnim vrtom.

Lanac reda "Vitezova zlatnog runa" koji je španjolski kralj Filip IV dodijelio knezu Nikoli Zrinskom poslije zapanjujućeg zimskog pohoda u siječnju 1664. godine.