DETALJI ŽIVOTA U MEĐIMURJU U 17. STOLJEĆU
Tipične kuće u kojima su stanovali žitelji Međimurja bile su drvene ili građene od hrastovih greda i pleterskih zidova ožbukanih blatom i pokrite slamnatim pokrovom.

 

Unutrašnjost kuće najčešće se sastojala od jedne poveće prostorije i par manjih. Podovi su bili zemljani, napravljeni od nabijene gline. Kuće su imale male prozore, a uže pročelje gledalo je na ulicu.  Gospodarske zgrade nalazile su se u dnu dvorišta.

 

Imućniji žitelji gradili su kuće od opeke, a za krovni pokrov koristili su drvene hrastove letvice. Kuće koje su  u srednjem vijeku služile za stanovanje nižeg i seljačkog plemstva te župnika ili kanonika zvale su se kurije.

 

 

 

 
kurija (dvorac) grofa Banfi,
vladara Lendave na brijegu iznad Štrigove
 
kurija Terbotz u Železnoj gori

 

Život u kući odvijao se u glavnoj prostoriji  koja je imala ognjište, stol i stolice, ormar, police, škrinju i krevet. U tom prostoru boravili su, jeli i spavali svi ukućani.

 

Posuđe u kući uglavnom je bilo izrađeno od drveta i pećene gline. Staklo se koristilo samo u imućnim obiteljima.

 

Dok su na stolovim bogataša posluživana razna jela od svih vrsta mesa, ribe, slastica i voća, kmet i težak se često morao zadovoljiti i komadom kruha od prosa ili heljde. prosenom kašom ili žgancima.

 

Siromašni puk oblačio se u odjeću izrađenu od grubog sivog platna od vune i lana. Platno se tkalo na  manjim ili većim tkalačkim stanovima. Građani nižeg staleža i slobodnjaci nosili su odjeću od najjeftinijeg platna s janjećom podstavom opšivenog vučjim krznom. Obuvali su se u čvrste cipele, opanke i papuče. Viši stalež nosi odjeću od svilenog sukna, atlasa, baršuna, batista, brokata, satena, pamuka.

 

nekadašnji naćin glačanja
vlažnog rublja
klupka lana u košari od šibe
tkalački stan

 

Stanovništvo je bilo uglavnom seljačko: slobodni seljaci oslobođeni feudalnih   podavanja i kmetovi koji su radili na posjedima vlastele ili župnika i plačali novčanu i naturalnu rentu svojem zemaljskom gospodaru. Bavili su se poljoprivredom, stočarstvom, vinogradarstvom, ribarstvom, pčelarstvom, splavarstvom, šajkaštvom

 

seljačka kola na polju
riječna šajka 
oranje drvenim plugom

 

Trgovišta su imala kovačke, bravarske, remenarske, sedlarske, zlatarske, mačarske, čizmarske, mesarske, krojačke, tkalačke, zidarske, sabljarske, kolarske i druge majstore koji su se udruživali u cehove.

 

ručna pila za piljenje trupaca
naprava za pravljenje rupica u koži
obućarski alat

 

Trgovina se uglavnom odvijala na sajmovima. Šajkaštvo rijekama Murom i Dravom bio je jedan od osnovnih načina trgovinske razmjene. Budući da nije bilo mostova, rijeke su se prelazile skelama. Poljoprivredni proizvodi razmjenjivali su se za sol, šećer, mirodije, staklo, vunu i pamučne tkanine te drugu trgovačku robu.
 

Posebno zanimljivo bilo je splavarstvo (flojsarstvo) rijekom Dravom od Maribora do Donje Dubrave, gdje su se trupci jelovine i borovine preslagivali u veće splavi koje su se odvodile sve do Osijeka, Novog Sada, Beograda i Smedereva.